Zen2FitTM
Korporativni wellness

The Biology Of Stress At Work

What actually happens in your body when a deadline stresses you out? Explore the science behind workplace stress and what you can do about it.

The Biology Of Stress At Work

Elvir Muhic

Napisao/la

Ajla Vejzović

Zamislite da vas ganja veliki mamut i morate se nekako spasiti? Tok bioloških reakcija u ovom slučaju je ono što se definiše kao akutni stres u tijelu. U tom slučaju, našim preci je dobro poslužio a ubijanje ili bježanje od mamuta je dobar način za završiti stresnu epizodu.

Međutim, danas nema mamuta i jedan dugi email, rok ili toksična atmosfera mogu biti dovoljni da prouzrokuju stres, ali bez načina ili vremena za “ispuhati” se u tom momentu.

U ovom članku preći ćemo šta stoji iza biologije stresa na poslu te šta nauka savjetuje kad je u pitanju prevencija i upravljanje stresa na radnom mjestu.

Šta je stres?

Stres se može definisati na više način, ovisno iz kojeg ugla se posmatra. Izdvajamo tri popularne definicije:

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO): Stres je stanje zabrinutosti ili mentalne napetosti uzrokovano teškom situacijom. To je prirodni ljudski odgovor koji nas potiče da se suočimo s izazovima i prijetnjama u životu.

Prema Američkom psihološkom udruženju (APA) Stres je fiziološki ili psihološki odgovor na unutarnje ili vanjske stresore, koji uključuje promjene što zahvataju gotovo svaki sistem tijela, utičući na to kako se ljudi osjećaju i ponašaju.

Prema Hans Selye, naučniku koji se smatra ocem moderne nauke o stresu: Stres je nespecifični odgovor tijela na bilo koji zahtjev koji se pred njega postavi, bez obzira je li taj zahtjev mentalne ili fizičke prirode.

Employee under pressure - reasons for high cortisol.

Source: Pexels

Šta se dešava u tijelu tokom stresne reakcije?

Stresni odgovor je jedan od najstarijih bioloških mehanizama koji postoje. Kada percepcija prijetnje stigne do mozga, pokreće se precizno koordiniran lanac reakcija koji uključuje nervni sistem, hormone i skoro svaki organ u tijelu.

Upoznajte amigdalu, jedan mali, bademu sličan dio mozga kojeg nazivaju i emocionalni čip. Njen posao je isključivo jedan: prepoznati prijetnju i reagovati. Kada amigdala dobije signal opasnosti bilo da je riječ o zvuku, slici ili negativnom emailu, trenutno aktivira hipotalamus.

Zamislite hipotalamus kao jedan komandni centar. On šalje signal autonomnom nervnom sistemu koji pokreće takozvani odgovor borbe ili bijega (fight-or-flight response) gdje:

  • srce ubrzava
  • krvni sudovi se sužavaju
  • mišići dobijaju više krvi
  • disanje ubrzava

Upoznajte amygdala, jedan mali, bademu sličan dio mozga kojeg nazivaju i emocionalni čip. Njen posao je isključivo jedan: prepoznati prijetnju i reagovati. Kada amigdala dobije signal opasnosti bilo da je riječ o zvuku, slici ili negativnom emailu, trenutno aktivira hipotalamus.

Zamislite hipotalamus kao jedan komandni centar. On šalje signal autonomnom nervnom sistemu koji pokreće takozvani odgovor borbe ili bijega (fight-or-flight response) gdje:

Kortizol i odgovor na stres

Prvo da riješimo jednu stvar, kortizol nije negativac. Naziva se “hormonom stresa” jer ga tijelo oslobađa tokom stresnog odgovora. Ustvari kortizol je uključen u metabolizam glukoze što znači da pomaže tijelu da iskoristi i rasporedi glukozu kao izvor energije.

Konkretno, kortizol:

  • povećava nivo šećera u krvi
  • poboljšava korištenje glukoze u mozgu
  • povećava dostupnost supstanci koje popravljaju tkiva.

Kortizol također usporava funkcije koje bi bile nebitne ili štetne u situaciji borbe ili bijega mijenja imunološke odgovore i privremeno potiskuje probavni sistem, reproduktivni sistem i procese rasta.

Ustvari, kortizol pomaže vašem tijelu da se izbori sa stresnom situacijom i što prije vrati organizam u stanje mirovanja.

Tri faze stresnog odgovora

Prema Selyeovom modelu, naučniu koji se smatra ocem moderne nauke o stresu, postoje tri faze odgovora na stres:

Faza alarma

Faza otpora

Faza iscrpljenosti

izlučuju se adrenalin i kortizol, tijelo mobilizira sve resurse.

tijelo se prilagodilo i pokušava održavati ravnotežu pod pritiskom. Resursi se troše.

sistem popušta. Imunitet pada, umor je hroničan, emocionalna rezerva je prazna.

Ova treća faza je ono što se danas opisuje kao burnout sindrom ili sindrom sagorijevanja.

Akutni vs. hronični stres

Akutni stres je kratkotrajna, intenzivna reakcija tijela na konkretnu prijetnju ili izazov. Pojavi se brzo, traje kratko i nestaje kada situacija prođe.

Na poslu to može biti prezentacija pred klijentom, neočekivani poziv od šefa, sistem koji padne tik pred deadline. Tada tijelo reaguj, odradi posao i vraća se u normalu.

Hronični stres nastaje kada stresor ne nestaje, nego se ponavlja ili traje duži vremenski period. Tijelo ne dobiva signal da je opasnost prošla, pa ostaje u stanju stalne pripravnosti što s vremenom počinje da utiče na zdravlje.
Nauka to opisuje kroz koncept alostatskog opterećenja  (allostatic load) tj. akumuliranog trošenja tijela usljed dugotrajnog stresnog odgovora.

Na poslu uzrok hroničnog stresa mogu biti nerealni rokovi koji se samo smjenjuju jedan za drugim, nejasne instrukcije od menadžmenta, osjećaj da posao nikad nije gotov, emailovi koji stižu u 22h, loša atmosfera u timu koja traje mjesecima.

Impact of chronic stress on body - Zen2Fit Corporate Wellness

Source: Freepik

Uticaj hroničnog stresa na organizam

Mozak i pamćenje hipokampus, koji je već spomenut posebno je osjetljiv na dugotrajni stres. Istraživanja gdje se mozak snimao različitim metodama pokazala su smanjenje volumena hipokampusa, što se direktno povezuje sa deficitima pamćenja. Konkretno, to znači da se teže se koncentrišete a kreativnost opada.

Srce i upala – Neka istraživanja objavljena u Antioxidants & Redox Signaling pokazuju da i hronični i akutni psihosocijalni stres pokreću sistemsku upalu kroz neuroimmune interakcije i ubrzavaju razvoj ateroskleroze.

San -  Povišen kortizol potiskuje melatonin i blokira adenozin, molekulu odgovornu za pritisak spavanja. Rezultat: povišena razina budnosti pred spavanje, nesanica, fragmentiran san i nemogućnost dostizanja onog dubokog sna koji odmara.

NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA

Koji su prvi znakovi burnout-a kod zaposlenika? Prvi znakovi koje treba pratiti su hronični umor koji ne prolazi ni nakon odmora, pad kvalitete rada i povećan broj grešaka, socijalno povlačenje i manja komunikacija s timom, emocionalna reaktivnost na sitnice koje ranije nisu predstavljale problem, te sve veći cinizam i gubitak motivacije prema poslu.

Šta kompanija može konkretno uraditi da smanji stres u timu? Najkonkretniji korak koji menadžer ili HR može napraviti jeste angažovanje platforme ili tima za korporativni wellness koji istovremeno pokriva sva tri aspekta. Ovaj holistički pristup, za razliku od jednokratnih radionica ili izolovanih benefita gradi sistemsku otpornost tima na stres, što se direktno odražava na produktivnost, zadovoljstvo i stopu fluktuacije zaposlenika.

Može li stres na poslu biti razlog za bolovanje u BiH? Da, ali ne direktno pod nazivom "stres". BiH je kao članica WHOuvrstila burnout na listu šifri bolesti.Međutim, praksa se razlikuje od kantona do kantona u nekim dijelovima BiH bolovanje se ne može otvoriti direktno po toj šifri, već po srodnim dijagnozama.

Preporučeni članci